presidenca-logo
DR VJOSA OSMANI SADRIU
PREDSEDNICA REPUBLIKE KOSOVO
...

Sejdiu: 2 Juli 1990 je bio vrh artikulisanja osećaja slobode

02 Juli 2010 – Na jednoj ceremoniji organizovanoj u Skupštini Kosova, Predsednik Sejdiu je, poslanicima koji su proglasili Ustavnu Deklaraciju za Nezavisnost Kosova

2 Jula 1990 godine i koji su izglasali Ustav Republike Kosova 7 Jula 1990 u Kačaniku, uručio “Zlatne Medalje Nezavisnosti”, kojima ih je odlikovao Predsednik Ibrahim Cugova 2 Jula 2004 godine.

Predsednik Republike Kosova, dr. Fatmir Sejdiu je prisustvovao u nekoliko aktivnosti u čast obeležavanja 20 godišnjice proglašenja Ustavne Deklaracije Republike Kosova.

Na početku on je učestvovao na naučni simpozijum sa temom „Ustavna Deklaracija i Kačanićki Ustav“, organizovanog pod patronatom Predsednika, gde je on održao prigodni govor, koji donosimo u nastavku.

Sledi izlaganje Predsednika Sejdiu u naučnom simpozijumu na temu „Ustavna Deklaracija i Kačanički Ustav“:
Danas je zaista poseban dan za Kosovo, ne samo u našem sećanju i posvećenju da govorimo o tome, nego zbog činjenice da govorimo o jednom od najvažnijih događaja zadnje dekade prošlog veka.

Poseban je jer upravo 2 Jula 1990 godine, Kosovo je krenulo na važnom putu dinamičkih zbivanja u procesu njene slobode i nezavisnosti. Imajući u obzir zbivanja iz 1989 godine, ali i sva ranija zbivanja, vrh artikulisanja osećaja slobode je došao u momentu 2 Jula 1990 godine.

Ovaj datum i ovaj važan događaj, skupa sa hrabrošću svih ljudi od ideje, ali i od akcije, ime dve posebne ravne razmatranja njihove težine/važnosti. Prva je političko artikulisanje volje građana Kosova da slobodno žive u jednoj umerenosti izraza formule koja će se nadalje unaprediti u njenoj biti i dubini i, druga, uspostavljanje temelja državnosti Kosova u formalno-pravnom i ustavnom smislu.
Ustavna Deklaracija o nezavisnosti zemlje iz 1990 godine i Kačanički Ustav, za onoliko koliko politički teže, su bili ne samo predigra, ali i jedna pokretačka snaga stalne inspiracije, kao emocija i kao akcija, u celom daljnjem periodu pokreta za slobodu i nezavisnost i istovremeno jedno jasno predstavljanje pred demokratskim svetom, koji duboko posmatra Kosovo i njenu poziciju, a i kakvu poziciju želi u daljnjim tokovima.

Ukoliko danas posmatramo sa distance koja je najbolja za nauku, jer ovo je i vaša misija, izvršićemo najbolju analizu da bismo došli do pravedne i ustrajne konstatacije vremena, u delu političke kohezije, razvoja stalnih ideja o državnosti Kosova, ali i u delu ne osporavanja i pune homogenizacije građana Kosova za ovaj snažan osećaj slobode.

Protagonist tog perioda je Ibrahim Rugova, je Akademija Nauka i Umetnosti, jesu ljudi koji su tog dana glasali uz veliku pretnju, ali su i deca koji su u teškim uslovima pohađali školu, noseći na svojim plećima veliku i stalnu opasnost nad glavom njih samih i njihovih porodica, ali se nikada nisu povlačili.

Paralelno je primećeno od svih onih koji su voleli i koji su investirali da ona krene na putu slobode, jer stvarno njeni ljudi misle ozbiljno. I udaljavanje ili strateško povlačenje delegata Skupštine Kosova od 1990 godine van zemlje, nakon proglašenja Kačanićkog Ustava, je izvedena radi ponovnog funkcioniranja, ovde treba uzeti u obzir važan momenat izgradnje efikasne državne strukture u uslovima toga vremena, kao što je bila Oktobarska Rezolucija i sva daljnja kretanja koje su ujedno bile i inspiracija, i temelj i emocije sve skupa.

U to vreme, se radilo u Prištini, Prizrenu, Drenici, Karadaku, Štutgartu, Nju York-u i svugde u zajedničkoj slozi radi davanja snage stalnim procesima i zalaganjima za slobodu sve do vremena kada je rat postao neminovan, s toga i borba OVK, jer kada se jedan narod pritisne plećima za zid, sa celim delom otpora i prikazivanja njegove vizije da ne želi krvoproliće sa nikim, ipak ima pravo odbrane i to pravo izvire iz prirodnog prava da prevashodno bude slobodan.

Ono što je donošeno u duhu Deklaracije Nezavisnosti Kosova 1990 godine, istraživaći će bolje nego ja reči, jeste jedan dobar sažetak onog duha, bilo to od pre dva ili tri veka, koje iznalazimo u deklaraciji o ljudskim pravima i slobodi, kod francuske pripreme za revoluciju ali koju u biti iznalazimo u Deklaraciji o Nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država od 4 Jula 1776 godine.

Isključujući nijanse, svi porivi iz deklaracije koja daje pravo američkom narodu da bude slobodan, upravo ti motivi su bili u životu, u iskušenju i patnjama i ambicijama naroda Kosova.

Želim čestitati sve ljude Kosova, one koji bez kolebanja su glasali 2 Jula 1990 godine i one koji su pripremili redosled i strategiju kretanja poslanika tog vremena, ali i sve građane Kosova beza razlike.

Taj dan je podelio Kosovo u dve posebne epohe, na jednu tešku epohu u kojoj se nije mnogo znalo za Kosovo i u jednu epohu, koja je, praćena referendumom od 1990 godine i opštim izborima od 1992 godine i sa drugim kasnijim procesima se pokazala u njenoj celosti.

Nakon simpozijuma, na jednoj ceremoniji organizovanoj u sali Skupštine Kosova, Predsednik Sejdiu je uručio poslanicima koji su proglasili Ustavnu Deklaraciju Nezavisnosti Kosova 2 Jula 1990 godine i koji su izglasali Ustav Republike Kosova 7 Septembra 1990 u Kačaniku, odlikovanja „Zlatna Medalja Nezavisnosti“ sa kojom iz je odlikovao Predsednik Ibrahim Rugova 2 Jula 2004 godine.

„Zlatnom Medaljom Nezavisnosti“ su odlikovani sledeći poslanici: Adem Azemi – Priština, Adem Mikullovci – Priština, Adem Vitia – Priština, Adnan Zhelta – Đakovica, Afijete Azizi – Priština, Agim Morina – Orahovac, Agush Balaj – Dečane, Ali Shahini – Ferizaj/Uroševac, Avdi Grajqevci – Obilić, Azem Neziri – Priština, Bahri Abazi – Mitrovica, Bajram Arifi – Lipljane, Baki Krasniqi – Priština, Basri Bajrami – Štimlje, Besa Basha – Peć, Binaze Jashari – Ferizaj/Uroševac, Bujar Gjurgjeala – Prizren, Burim Muhaxheri – Peć, Daut Jashanica – Priština, Enver Pula – Đakovica, Ethem Bekeri – Orahovac, Fatos Pula – Prizren, Fehmi Nallbani – Đakovica, Feride Hyseni – Vučitrn, Feti Broqi – Peć, Fetije Shala – Dečane, Flamur Xhiha – Đakovica, Gafurr Kiseri – Prizren, Gani Miftari – Mitrovica, Gani Vula – Đakovica, Gëzim Haklaj – Peć, Gëzim Lipoveci – Đakovica, Gjyljeta Mulla – Peć, Halil Maxhari – Klina, Halim Dema – Kačanik, Halit Kryeziu – Mališevo, Hanife Elshani – Drenas/Glogovac, Hilmi Muhaxheri – Peć, Hisen Bashota – Klina, Hisni Salihu – Vitina, Ilaz Ramajli – Priština, Ilirjana Jusufi – Kačanik, Imer Gashi – Suvareka, Isa Shefkiu – Gnjilane, Isak Restelica – Priština, Islam Gashi – Orahovac, Ismajl Sahiti – Ferizaj/Uroševac, Isuf Konjufca – Gnjilane, Jahir Bekteshi – Suvareka, Jakup Bullatovci – Kosovo Polje, Kadrije Dajqi-Gashi – Priština, Kadrije Ismajli – Vitina, Leonora Zajmi – Đakovice, Lucia Laqi – Peć, Maliqe Bajoku – Podujevo, Maxhun Shala – Orahovac, Mehmet Ibrahimaj – Istok, Mehmet Sahatqiu – Đakovica, Mikereme Nishliu – Mitrovica, Milazim Vitia – Priština, Muhamet Ahmeti – Skenderaj, Muhamet Shabani – Štimlje, Muharrem Shabani – Vučitrn, Murtez Rahmani – Štrpce, Naser Gashi – Kačanik, Nazif Berisha – Priština, Nazif Matoshi – Kamenica, Nazmi Fejzullahu – Štimlje, Nazmi Kelmendi – Priština, Nebih Abdullahu – Drenas/Glogovac, Nejazi Hoxha – Priština, Nezir Prokshi – Mitrovica, Nezir Sallahu – Vitina, Nikollë Shabani – Klina, Osman Nuhiu – Vitina, Qamil Bajraktari – Suvareka, Qazim Kelmendi – Priština, Qefsere Boshnjaku – Đakovica, Qemajl Sahatqiu –Đakovica, Raif Ramabaja – Kamenica, Ramadan Kelmendi – Mitrovica, Ramiz Bacaj – Istok, Refik Raka – Kačanik, Refika Belegu – Peć, Remzi Maliqi – Priština, Rifat Rifati – Mitrovica, Ruzhdi Bakalli –Đjakovica, Sabit Berisha – Drenas/Glogovac, Sabri Hashani – Priština, Sanije Çitaku – Priština, Selami Gashi – Orahovacc, Selim Krasniqi – Mališevo, Selvije Gjinaj – Mitrovica, Shaban Hashani – Ferizaj/Uroševac, Shemsedin Bytyqi – Suvareka, Shemsi Hajdini – Vučitrn, Skender Aliu – Gnjilane, Skender Skenderi – Priština, Sokol Prokshi – Drenas/Glogovac, Tafil Berisha – Orahovac, Tafil Salihu – Mitrovica, Ukë Gashi – Priština, Valentin Domniku – Peć, Veli Haxha – Mitrovica, Veton Shala – Priština, Xhemajl Dizdari – Prizren, Xhemajli Bajri – Mališevo, Xhevat Pllana – Priština, Xhevat Zejnullahu – Skenderaj, Zijadin Salihu – Gnjilane dhe Zymer Lulaj – Dečane

Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ

This site is registered on wpml.org as a development site.