Jahjaga: Sporazumom niko ne gubi
(Intervju Predsednice Repiblike Kosova, Atifete Jahjaga na Novi Magazin, 8 maja 2013)1. Kako biste u nekoliko reči opisali briselski sporazum nekome ko nije upućen u političku, istorijsku i drutvenu situaciju Srbije i Kosova?
Dugo očekivan i jako potreban sporazum. Budi nadu kod ljudi da se politika na ovim prostorima kreče ka budučnosti a ne okreče se prolosti. Moda prvi puta u historiji legalni i legitimni predstavnici dve drave ili dva naroda se sastaju kao ravnopravni i slobodni i dogovaraju se i potpisuju sporazum kojim uredjuju odredjena pitanja koja se tiču medjusobnih odnosa. Nai odnosi u prolosti nisu bili dobri i prouzrokovali su puno patnje i boli. Imali smo rat na Kosovu, ne u Srbiji, i narod je stradao. Proli smo period ubistava, ranjavanja, masakriranja, silovanja, maltretiranja i plačke, kao i paljenja , unitavanja i plačke naih dobara...
Sporazum u Briselu izmedju Kosova i Srbije uz posredovanje Evropske Zajednice i uz punu podrku SAD, je nova stranica u naim odnosima, doprinos miru i stabilnosti , medjusobnom sporazumevanju i saradnji za dobrobit svih gradjana i naih zemalja. to je i odredjeni preduslov naih zemalja na putu evropskih integracija.
2. Sada isto pitanje ta je najveća vrednost brisleskog sporazuma i koje detelja tog dogovora izdvajate kao sutinske - ali imajte na umu da je odgovor za javnost u Srbiji da podrobnije objasnite.
Prvo to je uopte postignut sporazum. to su strane to učinile svojom savječu, dobrom voljom, političkom i dravničkom odgovornoču, bez ikakvog imponiranja sa strane.
Republika Kosovo jeste drava uspostavljena na gradjanskim principima, u kojoj su svi gradjani bez obzira na nacionalnu, versku ili rasnu pripadnost potpuno ravnopravni u svojim pravima i slobodama. Srbi kao ravnoprani grdajani imaju ista prava kao i Albanci i ostali narodi. Srpski jezik je u slubenoj upotrebi na celoj teritoriji Kosova, bez obzira dali u nekoj optini srbi ive ili ne.
Od 38 optina na Kosovu, procesom decentralizacije stvorene su i optine sa večinskim srpskim stanovnitvom i u slučajevima kada broj stanovnika ne prelazi pet hiljada stanovnika. Optine Leposavič, Zubin Potok , Zvečane, Severna Mitrovica, Gračanica Novo Brdo, trpce, Klokot, Parte i Rani Lug su opčine u kojima srpsko stanovnistvo vodi optinsku vlast.
Na Kosovo optine imaju iroku autonomiju da odlučuju o financijama , o zdravstvu, o kolstvu, o sudstvu, policiji, o prostornom, urbanom uredjenju itd...U Briselskom sporazumu sve se to utvdjuje i konkretizira se i pravo na zajednicu srpskih optina severa Kosova. Sve ovo to stoji u sporazumu izmedju Kosova i Srbije jeste zagarantovano Ustavom i zakonima Republike Kosova. Novo je da je sada i Srbija pristala i pomagat če da se na četiri optine na severu Kosova rasformiraju sve dosadanje ilegalne i paralelne institucije i strukture i da se ove godine u ove četiri optine kao i uostalom na celom teritoriju odre lokalni izbori i izabiru legalne i legitimne strukture vlasti.
3. Da li je reč o potvrdi Ahtisarijevog plana ili su kosovske vlasti načinile iskorak u tenji da to pre integriu kosovske Srbe sa severa u zajednicu?
Mi elimo da sve kosovske srbe integriemo kao ravnopravne i sa svojom voljom u kosovsko drutvo. Večina srba to i čini ako računamo da oko sto hiljada gradjana srpske nacionalnosti ivi u centralnom i junom delu Kosova koji su potpuno i ravnopravno uključeni u sve institucije i nose svoj deo odgovornosti a da oko 60 hiljada ivi na teritoriji severno od reke Ibar. Mi elimo da srbi imaju ista prava kao i svi drugi gradjani Kosova bez obzira na to u kom delu teritorije drave ive. Njihova nacionalna prave i slobode ni u kom slučaju nisu predmet naglasavanja. To su iskonska prava, zagarantovana i Ustavom i zakonima Republike Kosovo.
4. Koliko Sporazumom dobija kosovsko drutvo u celini, koliko nacionalne zajednice, posebno Srbi, a koliko i u čemu gube?
Niko ne gubi. Na severu Kosova se uspostavlja red i zakonitost. I Republika Srbija se angaira i pomae hodno sporazumu u ostvarivanju nacionalnih, verskih i drugih prava srpskog naroda na Kosovu, kao i u ekonomskom razvoju. Cela ova politika sada če se voditi javno, uz odredjeni vid nadgledavanja sprovodjenju sporazuma od strane Evropske zajednice.
5. Hoće li tokom i zbog implementacije morati da se menjaju zakoni i propisi i koji?
Komisije dvaju drava rade konkretno na implementaciji svake tačke sporazuma i uradit če sve to je potrebno.
6. Očekujete lui unutar albanske zajednice otpore primeni sporazuma?
Sporazum je parafiran izmedju dva predsednika vlade. Kao takav nema nacionalnu dimenziju. Odredjeme političke partije i subjekti se protive sporazumu. Uticaj protivljenja jeste srazmeran njihovoj političkoj moči. Pitanja se reavaju unutar institucija: u Vladi u Skuptini...
7. Lokalni izbori su, prema dostupnim informacijama, planirani za oktobar. Ima naznaka da bi tada mogli biti i izbori za Skuptinu Kosova. Da li bi bilo dobro spojiti izbore i zato ako je da, zato ako je ne?
Ove godine je predvidjeno da se odre lokalni izbori, za Skuptine optina i za predsednike optina. Parlamentarni izbori zavise od dogovora političkih partija i subjekata U toku je proces izborne reforme kao i način na koji če biti biran Predsednik Kosova, u Parlamentu ili direktnim izborom gradjana. Jo postoje nesuglasice oko izbornih jedinica, oko otvorenih ili zatvorenih lista itd. elja je da se u parlamentarne izbore ne ulazi sa starim zakonima. Ali svakako konačna odluka če se doneti u Skuptini Kosova.
8. Prvi najavljeni proces je, recimo to tako, trasformacija bezbednosnih struktura na severu i njihovo uključivanje u KPS. ta to konkretno znači i kako će se i u kom roku sprovesti, uključujući imenovanje optinskih i regionaloanog komandanta.
Sporazum je jasan i konkretan Kosovska policija jeste jedinstvena i deluje pod jednom komandom i strukturom.
9. Narednih nedelja očekuju se tzv. tehnički razgovori prvo o telekomunikacijama i energetici, pa potom i ostali. Nema sumnje da će i potraivanja kosovskih penzionera biti uključena, s jedne strane, a s druge su restitucija i uopte pitanje imovine. Moete li nam za svako od ovih naznačenih pitanja reći pozicije zvanične Pritine?
Pa verovatno čemo koristiti iskustva drugih uz puno potovanje zakonitosti, medjunarodnih konvencija i standarda. U tome nam moe pomoči i proces suksesije izmedju Republika iz bive Jugoslavije. Nemamo nikakvih predrasuda i u ovim razgovorima nema uslovljavljanja. Strane rade samostalno uz puno uvaavanje jednih drugih na potpuno ravnopravnoj osnovi. Delegacije su več stekle odredjenu rutinu u radu i to je dobro i doprinosi uspehu.