IZLAGANJE PREDSEDNIKA KOSOVA FATMIRA SEJDIUA NA BEČKOM SASTANKU, 24. JULA 2006. GODINE
Potovani predsedniče Ahtisari, Potovani predstavnici Kontakt grupe, Potovani predstavnici međunarodne zajednice na Kosovu, Dame i gospodo, Dozvolite mi da vam, u ime naroda Kosova, njegovih demokratskih institucija i Ekipe jedinstva, izrazim svoju zahvalnostza veliki posao koji ste obavili na Kosovu u toku ovih, a naročito u poslednjoj godini, koja za nas označava zaokruenje procesa osamostaljivanja i nezavisnosti Kosova. Posebnu zahvalnost elim da izrazim Savetu bezbednosti OUN, Kontakt grupi i Vama predsedniče Ahtisari i vaoj ekipi za izuzetno angaovanje na okončanju ovog procesa od posebnog značaja za narod Kosova, većine i manjine, kao i od opteg interesa za mir i stabilnost Kosova i regiona.
Potovani predsedniče Ahtisari,
Naglasili smo i ponovo naglaavamo da za na narod nema vanijeg pitanja nego to je proces koji ima za cilj određivanje konačnog statusa Kosova. Naa stalna posvećenost je bila i ostala da ovaj proces bude otvoren, transparentan i miroljubiv. Kao to Vam je poznato, mi svesrdno radimo sa Vama i Vaim timom da bismo postigli taj cilj. U svim rundama dosadanjih razgovora u Beču ponudili smo iscrpna dokumenta o poziciji Kosova oko niz tehničkih pitanja: reforma lokalne vlasti ili decentralizacija, kulturno i versko nasleđe, ekonomska pitanja i dr.
Timovi koji su zastupili Kosovo u dosadanjim razgovorima imali su potpuni mandat Ekipe jedinstva (Delegacije Kosova za status) da istrauju i pronalaze najbolja reenja za ova pitanja i, kao takvi, izrazili su u potpunosti stavove Ekipe jedinstva.
Jasno i nedvosmisleno naglaavamo da smo odlučni da pronađemo najbolja reenja za svako pitanje koje je povezano s pratećim paketom osamostaljivanja nae zemlje. Međutim, ja elim posebno istaći da mi na Kosovu i u regionu očekujemo okončanje procesa pre kraja tekuće godine osamostaljenjem nae zemlje.
Kosovo posle rata prolazilo je kroz sedam godina nejasnoće i neodređenosti statusa. Ova nejasnoća je sputavala ekonomski razvoj i zadojila političke napetosti. Dalje odugovlačenje reenja statusa Kosova ne odgovara ničijem interesu na Kosovu i u regionu, te duboko verujemo da je ova nejasnoća i oklevanje na tetu opteg mira i stabilnosti Jugoistočne Evrope. Zato proces koji je već poznat kao Bečki proces treba da doprinese određivanju statusa Kosova bre i konačno.
Nesalomljiva je volja ogromne većine naroda Kosova da Kosovo postane nezavisna i suverena drava. To je volja većine naroda Kosova već due vreme; pa čak mnogo prije represije i genocida miloevičevih godina. Pored stalnog sećanja, ovih dana ponovo su nam oivela sećanja na zločine srpskog reima u toku 90-tih godina pokretanjem suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu protiv est ministara i generala, uključujući biveg predsednika Srbije, za zločine koji obuhvataju nasilno proterivanje preko 800.000 kosovskih Albanaca skoro polovine stanovnitva nae zemlje i pokolj preko 100 mukaraca samo u toku jedne kobne noći u jednom selu Junog Kosova Maloj Krui. To su samo neki od stravičnih zločina učinjenih decenijama sa predumiljajem prema jednom narodu od strane srpskih vlasti.
Jedan čitav ivot čoveka nije dovoljan da izleči rane koje je ceo narod zadobijao od takvih zlodela, a kamo li nekoliko godina. Slike nestalih lica u ratu jo uvek vise na ograde vladinih zgrada u Pritini. Nae porodice su svakodnevno u alosti i crnini, ali i pored nepreivljenog bola i tuge, znamo da je to prolost i da na pogled moramo usmeriti ka budućnosti. Ne moemo zaboraviti prolost, ali smo opredeljeni da koračamo napred ka budućnosti.
Uprkos ovakve istorije, preovlađujuća elja kosovskog naroda usredsređena je na izgradnji multietničkog drutva sa jednakim pravima svih manjina. Ta ambicija oblikuje nae stavove u procesu određivanja konačnog statusa i radu institucija upravljanja na Kosovu. elja za izgradnju naih demokratskih institucija, donoenje zakona i propisa kojima se izgrađuje, tite i odrava multietničko drutvo je u ii aktivnosti kosovskih institucija da bi se postigao napredak u ispunjavanju tzv. stanadarda za Kosovo. Institucije i narod Kosova su čvrsto opredeljeni da se na Kosovu izgradi pravna drava sa unapređenim zakonodavstvom za zatitu manjina i njhovu zastupljenost u kosovskim institucijama. Efikasno upravljanje, odriva i funkcionalna trina privreda su takođe ciljevi i prioriteti Vlade i institucija Kosova danas i sutra.
Potovani predsedniče Ahtisari,
Svi do sada izneti stavovi zasnovani su na naoj upornosti i reenosti za izgradnju nezavisnog, suverenog i demokratskog Kosova za sve njegove građane. Ta upornost izvire iz opte političke volje naroda Kosova, iz njegovog prirodnog prava na samoopredeljenje. Ta volja je osvedočena i verifikovana u vie navrata kroz demokratske instrumente kao to je Referendum iz 1991. godine, parlamentarni i predsednički izbori 1992. i 1998., Oslobodilačka borba za slobodu i nezavisnost, ali i celokupna demokratska praksa izgradnje kosovskih institucija proizalih na osnovu slobodnog glasa građana posle rata i visoko ocenjenih od strane međunarodnog faktora.
Otuda nezavisnost je alfa i omega, početak i svretak naeg stava i odnosa.
U multietničkom drutvu vlada mora pravilno i poteno zastupati sve zajednice. U Skuptini i Vladi Kosova rezervisana su sedita za nelbanske zajednice Kosova. Ostale manjine, izuzev Srba zauzele su svoja mesta u Skuptini i Vladi. Sa dubokim aljenjem moramo reći da jedan deo srpskih predstavnika jo uvek nije zauzeo svoja mesta i odbija da učestvuje u obavljanju nae zajedničke dunosti upravljanja. Iz razgovora koje sam imao sa tim predstavnicima poznato mi je da to često nije njihov izbor nego rezultat pritisaka iz Beograda, koji eli delegitimisati Vladu Kosova. Pozivam Beograd, kao to je to učinio specijalni izaslanik OUN u svom poslednjem izvetaju pred Savet bezbednosti, da konačno prestane sa tim bojkotom i time omogući kosovskim Srbima da zauzmu mesta koja im pripadaju u naoj Vladi. Oni su tu dobrodoli i uvek će tako biti. Međutim, iako njihovo odsustvo aktuelno ometa na rad na izgradnji zajedničkih institucija, ono ne moe da ga zaustavi.
Pripremili smo sveobuhvatne i detalne planove za nove optine i lokalnu samoupravu na Kosovu. Kao to je već odlučila Kontakt grupa, na Kosovu se ne mogu stvoriti odvojeni etnički entiteti. Mi se zalaemo da razvijamo sadrinski proces reformisanja lokalne vlasti, ali istovremeno smo odlučni da očuvamo jedinstveni karakter Kosova i njegovu teritorijalnu celovitost; sve to u punoj saglasnosti i u duhu vodećih načela koja je utvrdila Kontakt grupa. Kao i do sada Kosovo će imati jednu vladu za sve svoje građane, s tim da će se odlučivanje o mnogim pitanjima koja se odnose na optine preneti na lokalni nivo prema ovoj briljivoj reformi kojoj smo pristupili.
Te planove smo iscrpno razmatrali sa UNOSEK-om i Srbijom i razgovori o tome su u toku. Ostajemo u nadi da će uroditi plodom.
Postignut je izvestan napredak u razgovorima o načinu kako ćemo najbolje zatiti kulturnu batinu zajednica Kosova, uključujući crkve, manastire i druga mesta od verskog i kulturnog značaja. Sa kosovske strane naa posvećenost je jasna kao kristal: mi ćemo zatiti i očuvati sveukupno kulturno nasleđe Kosova, posvećujući posebnu panju nasleđu nealbanskih, tj. manjinskih zajednica Kosova. Ono je zajedničko blago celog kosovskog naroda, pa zato naa je obaveza prema svim naim građanima da to titimo i čuvamo. Posebnu zatitu će uivati prava srpske pravoslavne crkve, njenih predstavnika i pripadnika, a manastiri i crkve biće zatićeni u skladu sa odgovarajućim međunarodnim propisima, uključujući Univerzalnu deklaraciju i mnoge druge instrumente OUN i Saveta Evrope.
to se tiče ekonomskih pitanja, Kosovo je predočilo vrlo jasan stav koji se sastoji u naoj spremnosti za preuzimanje svih opravdanih obaveza koje proizilaze iz normalnog procesa sukcesije, kao i za potpunu imovinsko-pravnu zatitu svih naih građana.
Dame i gospodo,
Postoje dve nesporne realnosti Kosova koje danas moramo priznati. Prvo, od strahota, grozota i velikih patnji koje je doiveo narod Kosova naročito u periodu od 1989. do 1999. godine, Kosovom je upravljano odvojeno od Srbije. Istorijski sat ne moe se okrenuti natrag. Druga stvarnost takođe nesporna je jasna i preovlađujuća elja ogromne većine naroda Kosova da se Kosovo najzad prizna kao nezavisna i suverena drava. Ova volja ne moe se ignorisati ili ponititi razgovorima. Postoji samo jedan put ka stabilnosti kome svi stremimo: jasna i razgovetna odluka da Kosovo napokon postane samostalna i nezavisna drava.
eleo bih da vas jo jednom uverim da će drava Kosovo ponuditi najveću moguću zatitu ustavnu i praktičnu kako bi se obezbedila vladavina zakona i zatita prava svih manjinskih zajednica: Srba, Turaka, Roma, Akalija, Bonjaka. Kosovo će biti drava u miru sa sobom i prvim susedima, te regionom u celini.
Mi ne gajimo pretenzije ili ambicije za tuđe teritorije, ali tako isto nećemo tolerisati pretenzije prema naoj teritoriji. Mi u potpunosti prihvatamo uslove koje je postavila Kontakt grupa u vezi sa procesom o konačnom statusu da neće biti ni podele Kosova ni promene postojećih granica i teritorije. Naime, čim budemo priznati za nezavisnu dravu, odmah elimo da postignemo sporazume o otvaranju naih granica i nae trgovine sa naim susedima, uključujući i Srbiju. Mi elimo potpunu i otvorenu saradnju u svim oblastima sa naim susedima i regionom, uključujući i saradnju kroz postojeće mehanizme Pakta stabilnosti i procesa saradnje Jugoistočne Evrope. Potpuna regionalna saradnja moguća je samo posle reenja statusa Kosova, jedinog jo uvek nereenog pitanja u Jugoistočnoj Evropi.
Bez obzira na neslaganja i razmimoilaenja koja su danas prisutna, sasvim je jasno da narod Jugoistočne Evrope neka koristimo ovo ime za budučnost a ne Balkan koji ima toliko mnogo negativnih konotacija iz prolosti ima zajedničku tenju i stremljenje za budućnost. Upitajte mlade iz Beograda, Skoplja, Pritine ili Podgorice i Tirane i vi ćete, verujem, dobiti isti odgovor: Evropa.
Nai narodi ele slobodno da putuju, da rade kako najbolje umeju i da uivaju slobode i mogućnosti koje uivaju oni koju su već postali deo Evropske unije. Mi teimo da budemo deo demokratskih vrednosti i zakonskih propisa koje nedri Evropska unija i spremni smo da ih ugradimo u nae zakonodavstvo i institucije. Znamo da je to dugačak i mukotrpan put koji iziskuje velike napore i odricanja, ali smo odlučni da idemo tim putem, jer drugoga nema. Ja poručujem svim susedima, prema tome i Srbiji: neka svi dosledno sledimo put evro-atlantskih integracija.
To je ansa za budućnost Kosova i naeg regiona u celini. Ta ansa moe se ostvariti samo nezavisnom dravom Kosova.
G. predsedniče,
Dame i gospodo,
Visoko ocenjujući vau posvećenost i angaovanje za uspostavljanje trajnog mira i stabilnosti na Kosovu, uveravamo vas da osamostaljenje Kosova i njegovo prerastanje u modernu demokratsku dravu će istovremeno značiti dugoročni mir i stabilnost u celom regonu. Saradnja sa prvim susedima i zemljama regiona su prioriteti institucija i naroda Kosova. Regionalnu saradnju u raznim oblastima zajedničkog interesa na Kosovo vidi kao deo svestranog procesa integrisanja nae zemlje u strukture Evropske zajednice i NATO-a, a to su jedni od glavnih ciljeva Kosova.
elim da vas upoznam da će ustav drave Kosovo, čija načela su već izrađena, odraavati najbolja iskustva i univerzalne vrednosti primenjene u zapadnim demokratijama.
I posle sticanja potpune samostalnosti za Kosovo će biti dobrodolo blago civilno međunarodno prisustvo. tavie, nae institucije već rade na koncipiranju tog prisustva koje se na Kosovu vidi kao značajan doprinos u okviru pripremanja nae zemlje za integraciju u EZ. Takođe kod nas će uivati dobar prijem nastavak prisustva NATO-a i, s tim u vezi, izkazujemo nau odlučnu spremnost i posvećenost za tesnu saradnju sa drugim evropskim i svetskim strukturama u sektoru bezbednosti.
Potovani predsedniče Ahtisari,
Potovane dame i gospodo,
Narod i institucije Kosova su nepokolebljivi u viziji za evropsko Kosovo u stalnom prijateljstvu sa Sjedinjenim Američkim Dravama. Naa istorija je bolna, krvava. Mi ne smemo zaboraviti ovu istoriju, ali smo takođe odlučni da joj ne povladamo. Nae viđenje nezavisne drave i multietničkog drutva je zajednička vizija demokratskih institucija Kosova i naeg naroda.
Zahvaljujem!