presidenca-logo
DR VJOSA OSMANI SADRIU
PREDSEDNICA REPUBLIKE KOSOVO
...

Govor predsednika Thaçi-ja pred Parlamentarnom komisijom za spoljne poslove u Kanadi

Poštovani predsedavajući Nollt.
Poštovani potpredsedavajući  gospodine O-Toll i poštovana gospođo Leverdier,
Poštovani poslanici, članovi Komisije za spoljne poslove,

Zadovoljstvo mi je što se danas sastajem sa vama i što razgovaramo o Kosovu, ali i o celom regionu Jugoistočne Evrope o našim postignućima ali i o izazovima u izgradnji mira i pomirenja. Ali, i o našoj bilateralnoj saradnji između Kosova i Kanade.

Veoma mi je drago što ostvarujem posetu u vreme kada Kanada obeležava svoju 150. godišnjicu.

Kanada je za nas strateški partner sa kojim delimo zajedničke vrednosti, principe i nadahnuća.

Kao Kosovo mi smo zahvalni na podršci koju je Kanada decenijama davala Kosovu.

Posebno treba istaći prihvatanje 7000 izbeglica sa Kosova 1999. godine.

Imao sam prilike da se sa nekima od njih sastanem i Halifaksu, da posetim vojnu bazu u kojoj je većina njih dočekana kada su stigli u Kanadu.

To je bio dirljiv trenutak, da se prisetimo ratnih dana, ali i trenutak sreće i ponosa, da vidiš koliko su se dobro integrisali u kanadsko društvo i da doprinose kanadskoj državi i kanadskom društvu.

Oni su sada most koji povezuje naša dva naroda.

Podrška Kanade je bila bitna i nakon rata, u ponovnoj izgradnji zemlje i izgradnji mira.

Zahvalni smo što je Kanada bila među prvim zemljama koja je priznala Kosovo i što nastavlja da podržava Kosovo u konsolidaciji njegove državnosti.

Naša bilateralna saradnja je u porastu, posebno na polju ekonomije, sa posebnim akcentom na polje rudnika.

Radujem se mogućnosti da Kosovo i Kanada potpišu Sporazum o zaštiti investicija između naše dve zemlje.

Prošlog meseca imao sam čast da odlikujem bivšeg ministra spoljnih poslova Medaljom za doprinos miru i veoma mi je drago što u Komisiji vidim i poslanicu Vandenbeld, koju je kanadska Vlada odlikovala za doprinos miru.

Poštovani poslanici,

Dozvolite mi da kažem nekoliko reči o prošlosti Kosova, o današnjici, a posebno o našim težnjama za budućnost Kosova i regiona Jugoistočne Evrope.

U februaru obeležavamo desetu godišnjicu nezavisnosti Kosova.

Proglašenje nezavisnosti je došlo nakon dugog međunarodnog procesa koji je tražio rešenje za međunarodni politički status Kosova.

Ovaj međunarodni proces je započet 90-tih godina rezolucijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, koje su osuđivale nasilje i represiju režima Slobodana Miloševića.

Nastavljeno je Međunarodnom konferencijom u Rambujeu, u proleće 1999. godine, na kojoj je međunarodna zajednica tražila rešenje za Kosovo.

Miloševićev režim ne samo da nije sarađivao sa međunarodnom zajednicom, nego je i nastavio sa kampanjom nasilja i represije, koja je eskalirala u pokušaj genocida.

Ovo je obavezalo NATO da interveniše kako bi omeo još jedan genocid na evropskom tlu.

To je dovelo da uspostavljanja Međunarodne uprave na Kosovu.

2005. godine Ujedinjene nacije su imenovale predsednika Ahtisarija, laureata Nobelove nagrade za mir, da potraži rešenje za status Kosova.

Proces kojim su rukovodile Ujedinjene nacije, a u kojem su aktivno učestvovale posebno Sjedinjene Američke Države, EU i Rusija, predsednik Ahtisari je predložio da je najbolje rešenje za Kosovo nezavisnost.

U skladu sa preporukama Ahtisarija, u februaru 2008. godine, Kosovo je proglasilo nezavisnost.

Danas slobodno možemo da kažemo da nije bilo više multilateralnog i više međunarodno koordiniranog proglašenja nezavisnosti, nego u slučaju Kosova.

Poslednji pečat nezavisnosti Kosova dao je Međunarodni sud pravde, u avgustu 2010. godine, kada je jasno rekao da je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, nakon što se Srbija obratila Međunarodnom sudu pravde sa pitanjem da li je Kosovo povredilo međunarodno pravo kada je proglasilo nezavisnost.

Poštovani poslanici,

Gde je Kosovo danas?

Još nije navršena jedna decenija da je postalo država, a Kosovo je potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, što je prvi korak prema izgradnji saradnje, koja će na kraju doneti učlanjenje u Evropsku uniju.

Kosovo je primljeno u program Korporacije za milenijumske izazove Američkog kongresa i započelo je sprovođenje projekata MCC-a.

Oba ova uspeha postignuta su samo nakon što su potvrđena dostignuća u sveobuhvatnim reformama na polju ekonomije, vladavine prava i izgradnji demokratskih institucija.

Kosovo je priznalo 114 država i učlanjeno je u mnogobrojne regionalne i međunarodne organizacije, kao što su Svetska banka, Međunarodni monetarni fond ili Venecijanka komisija.

U skladu sa Ahtisarijevim paketom, izgradili smo sveobuhvatne vladine institucije, u kojim su zastupljene sve zajednice koje žive na Kosovu.

U Parlamentu Kosova, koji broji 120 stolica, 20 je rezervisano za nevećinske zajednice, 10 za srpsku zajednicu, 10 za ostale zajednice, kako bi se garantovalo njihova politička zastupljenost.

Uspostavili smo komunikaciju i dijalog kao jedino sredstvo za pronalaženje rešenja u vezi sa svakim pitanjem.

Promovišemo dijalog među verama, što je najbolje predstavljeno konferencijom Inter-Faith koja se održava svake godine i koja okuplja verske lidere, političare i istraživače iz čitavog sveta, koji diskutuju o dijalogu među verama.

Ponosni smo na toleranciju i suživot među verskim zajednicama koje imamo na Kosovu.

Ova vrednost je primer za region, a i šire.

Inicirali smo osnovanje Komisije za istinu i pomirenje, kao sredstvo za unutrašnji dijalog među etničkim zajednicama, kako bismo zaključili poglavlje rata i kako bismo otvorili poglavlje mira, dijaloga, saradnje, suživota u multietničkom, demokratskom i sveobuhvatnom društvu.

Konsolidovali smo državnost Kosova iznutra, rasprostirući suverenost na čitavu teritoriju Kosova, obuhvatajući i severni deo Kosova.

Zahvaljujući dijalogu i afirmativnim merama, danas je ovaj deo obuhvaćen u kosovskim institucijama.

Održani su izbori prema zakonima Kosova i lideri koji su odabarani postupaju u okviru kosovskih institucija i prema zakonima Kosova.

Ovo je rezultat dijaloga koji Kosovo vodi sa državom Srbijom, uz posredstvo Evropske unije.

Dame i gospodo,

To me dovodi do druge bitne tačke za Kosovo, promovisanje dijaloga i radi pronalaženja rešenja za region.

Već 5 godina Kosovo i Srbija su obuhvaćene u proces dijaloga uz podršku EU, koji je doneo mnogobrojne sporazume, a koji su poboljšali život naših građana i poboljšali su odnose između naše dve zemlje.

Po prvi put, nakon 100 godina sukoba, u aprilu 2013. godine, potpisali samo Međunarodni sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.

To je doprinelo ne samo jačanju mira između Kosova i Srbije, već i jačanju mira u čitavom regionu.

Danas, ja kao predsednik Kosova, zajedno sa predsednikom Srbije, Vučićem i visokom predstavnicom EU, gospođom Mogerini, tražim novu dinamiku i nov kvalitet u procesu dijaloga.

Radimo da postignemo sveobuhvatni sporazum o potpunoj normalizacijo odnosa, o dobrim susedskim odnosima i radi pomirenja između naše dve države.

Dijalog i saradnju promovišemo i našim odnosima sa ostalim državama u regionu.

Imamo dobre odnose sa Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom.

Poštujemo teritorijalni integritet Makedonije i pozivamo da sprovođenje Ohridskog sporazuma, kao najboljeg načina za akomodaciju svih zajednica koje žive u Makedoniji.

Sa Albanijom imamo dobre odnose i radimo, ne na promeni granica, već na njihovom otvaranju, prema modelu Evropske unije.

Sa Crnom Gorom imamo sjajne odnose i srećni smo zbog učlanjenja Crne Gore u NATO, kao još jednog koraka prema jačanju mira i bezbednosti u čitavom regionu Zapadnog Balkana.

Istina je da mi kao Kosovo još uvek nismo ratifikovali Sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom.

Ali to je zbog političkih nadmetanja unutar Kosova, a ne zbog nekog spora između Kosova i Crne Gore.

Aktivni smo učesnici na regionalnim forumima na kojima promovišemo saradnju i dobre susedske odnose sa celim regionom.

Poštovani poslanici,

Dozvolite mi da malo govorim i o budućnosti, izazovima i težnjama.

Nastavak reformi u svim životnim sektorima je naša prva težnja.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom je vodič za ove reforme.

Vlade Kosova su posvećene realizaciji ovih reformi i obuhvataju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u programe upravljanja.

Na Kosovu je međunarodna zajednica rukovodila pravdom, 8 godina kao Ujedinjene nacije i 9 godina ka Misija EU za vladavinu prava, EULEX.

To je rezultiralo najboljim zakonskim okvirom u regionu, ali i spremim domaćim kapacitetima da sprovode te zakone.

Izveštaji EU i Američkog Stejt Departmenta prate i redovno izveštavaju o postignućima našeg sistema pravde, ali i svih drugih društvenih sektora.

U okviru angažovanja za vladavinu zakona, osnovali smo i Specijalni sud, koji će goniti ratne zločine koji su izvršeni nakon rata na Kosovu.

Ali, među glavnim izazovima za Kosovo i dalje je međunarodno konsolidovanje državnosti Kosova.

Ne kažem ništa novo ukoliko kažem da ne podržavaju svi projekat nezavisne, demokratske i multietničke države Kosovo.

Ovde posebno govorim o Rusiji, koja se bori protiv Zapada, ometajući projekte za mir i stabilnost u regionu Jugoistočne Evrope.

Rusija je pokušala da izvrši držani udar u Crnoj Gori kako bi omela učlanjenje zemlje u NATO.

Pokušala je da omete demokratske izbore u Makedoniji kako bi omela reforme u zemlju u pravcu NATO-a i EU.

Rusija ometa učlanjenje Kosova u međunarodne organizacije, počev od Ujedinjenih nacija.

Veoma mi je bilo drago kada sam u Halifaksu čuo generalnog sekretara NATO-a koji je ukazao na rusku pretnju NATO-u i Zapadu.

Ali, ključni razlog zašto Rusija širi uticaj na region Balkana jeste kašnjenje Evropske unije i NATO-a da obuhvati region u procese integracija.

To otvara puteve drugim uticajima, bilo da su uticaji Rusije ili uticaji drugih ideologija.

Na Balkanu smo videli pokušaje prodiranja fundamentalizma i radikalizma.

Mi ne samo da smo zemlja porekla ekstremista koji su se pridružili ISIS-u već smo i zemlja meta terorističkih napada.

Bili smo uspešni u sprečavanju nekoliko terorističkih napada na teritoriji Kosova, ali i u regionu.

Aktivni smo član Globalne koalicije protiv ISIS-a i lider smo u regionu u borbi protiv terorizma, radikalizma i ekstremizma.

Ali, naši napori su otežani zbog nedostatka učlanjenja u INTERPOL i u ostale međunarodne mehanizme bezbednosti.

Dakle, bitno je da nas podržite u vezi sa učlanjenjem Kosova u ove mehanizme.

Kako bismo ojačali bezbednosnu infrastrukturu inicirali smo transformaciju Bezbednosnih snaga Kosova u Oružane snage Kosova.

To će se izvršiti uz saglasnost svih zajednica na Kosovu i u potpunoj koordinaciji sa NATO-om i našim međunarodnim partnerima.

Tražili smo od Kanade da produbi saradnju sa Bezbednosnim snagama Kosova i da posebno pomogne u sveobuhvatanju zajednica i rodnoj jednakosti.

Poštovani poslanici,

Kosovo je daleko došlo za jednu deceniju.

Nije više zemlja razorena ratom, već je zemlja koja radi na učlanjenju u NATO i EU i koja ostvaruje uspehe u reformama na polju ekonomije, pravde i demokratskih institucija.

U svim anketama, građani Kosova su najviše pro NATO-a i proevropski.

Mi smo odlučni da je naša budućnost u NATO-u i u EU, u miru, dijalogu i saradnji.

Mi smo na pravom putu, od korisnika bezbednosti, da postanemo primer i promoter mira, dijaloga i saradnje.

Hvala vam!
 

Ovaj post je takođe dostupan na jeziku: SQ EN

This site is registered on wpml.org as a development site.