GOVOR PREDSEDNICE REPUBLIKE KOSOVO PRI LANSIRANJU PLATFORME ZA SILOVANE ENE TOKOM RATA NA KOSOVU
Dozvolite mi da se na pocetku zahvalim ambasadu SAD i ambasadu Velike Britanije na Kosovu i Centru Kosova za Rehabilitaciju lica koji su preiveli torture za angaovanje da se zataka glas o potrebama ena rtve neposrednog nasilja u poslednjem ratu na Kosovu.Potovani prisutni,
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se na pocetku zahvalim ambasadu SAD i ambasadu Velike Britanije na Kosovu i Centru Kosova za Rehabilitaciju lica koji su preiveli torture za angaovanje da se zataka glas o potrebama ena rtve neposrednog nasilja u poslednjem ratu na Kosovu.
Ova organizovanja istovremeno u kontinuitetu podiu svest za sprecavanje nasilja kao sredstvo rata i doprinose za to efikasniju identifikaciju mera koje treba preduzeti radi adresiranja dugorocnih posledica koje ova vrsta nasilja ostavlja na drutvima proizale iz sukoba.
Nasilje je ostavilo dubok trag na Kosovo. ena na Kosovu tokom citavog perioda rata je bila neodvojiv deo tragedije i zajednickih nastojanja radi obezbedenja bolje buducnosti. Kao takva ona je bila i najveca rtva citavog rata u takvim tekim okolnostima to je teko opisivati, ona je cesto snosila teret porodice i obezbedila je njenu egzistenciju.
Naalost ene su bile neposredni ciljevi silovanja kao sredstvo rata, rata ovog koji za njih nikada nece imati jedan kraj. Jer silovane ene tokom sukoba ne samo to su rtve izvrioca silovanja, koje su nadivele nasilje nosioca ove teke epizode vec cesto su i rtve okoline gde one ive zbog toga to se suocavaju sa prezirem i iskljucenjem iz drutva za ciju su slobodu one mnogo rtvovale.
Pre izvesnog vremena bili smo svedoci tekog razgovora oko statusa silovanih ena tokom rata na Kosovu i napada na aktiviste i poslanice na Kasovu koje su bez prestanka zatitila dostojanstvo rtava rata.
Kao predsednica Republike Kosova uputila sam poziv poslanicima Republike Kosova, parlamentarnim komisijama, vladinim mehanizmima, predstavnicima gradanskog drutva i interesnim grupama da se skupa usredsredimo na pronalaenje i utvrdivanje naj povoljnije forme radi pruanja nae pomoci kao institucije i kao drutvo seksualnim rtvama rata.
Ponavljam ono to sam i ranije rekla nikada necemo naci jednostavne odgovore na teka pitanja. Ali to nije razlog da zaobidemo nau obavezu i nau brigu kao drutvo za ovu kategoriju rtava.
Ostajem pri mom obecanju da cu se licno pobrinuti, u okviru mojih ustavnih ovlacenja da ne dozvolim da se silovane ene ponovo rtvuju i stigmatizuju zbog naeg nemara iz licnih ubedenja, iz politickih nesuglasica ili zbog neodlucnosti koja dominira nau politicku sferu u odnosu na ovu kategoriju rtava.
Jo jednom naglaavam: Na ovoj raspravi nema mi i one. Mi smo mi i jesmo jedno.
Cilj koji smo pred sobom postavili da izgradimo drutvo gde ce svaki gradanin imati jednak pristup uslugama koje su mu potrebne radi obezbedenja dostojanstvenog ivota, treba da se pretvori u realnost za svakog gradanina Kosova.
Prema ovim enama i prema sebi duni smo da priznamo njihove muke i da im ne okrenemo leda i da njih ne ostavljamo da pate u utnji.
Potovani ucesnici,
Kao Predsednica Kosova i domacica medunarodnog samita ena odranog na Kosovu prole godine, u okviru Nacela Pritine po prvi put smo traili da se silovanim enama priznaje pravni status kao rtve rata.
Medutim, naa obaveza kao institucije i drutvo prema silovanim enama nece se okoncati odgovorom zakonodavstva, moralnom podrkom i drugim rehabilitacionim merama.
Povrh svega danas mi ne da traimo pravdu za njih. rtvama seksualnog nasilja, a veruje se da na Kosovu bilo 20 hiljada silovanih albanskih ena, potrebna je pravda jer odgovorni nasilnici za gnusni zlocin ostali su do danas ne kanjeni.
Nepravilno i neozbiljno adresiranje ovog runog fenomena rata i ne kanjavanje onih koji su bili nosioci ove strategije radi odredenih politickih ciljeva, i dalje rtvuje ove ene, koje su doivele ovo nasilje, i dalje cini rtvama i ne dozvoljava njihovu integraciju.
Hvala vam!