Govor Predsednice Kosova na Univerzitetu OXFORD, Velike Britanije
Počaćena sam da danas na ovom vrlo prestinom Univerzitetu, poznatog u svetu, da sa vama potovani učesnici i studenti, koji me vraćate i ponovo podsećate na akademski svet, u najdrae dane mladosti, ali u jedan period, koji je za mene i moju zemlju, bio teak i pun portvovanja.






Ovaj svet studenta, naj vitalniji deo jednog drutva, i njene avangarde, jeste svet sticanja znanja, pohitanja za spajanje realnosti sa matom, ulaska u realan ivot pun elana, entuzijazma i znanja da bi nju činili ustrajnom i boljom.
Ovo je va svet i budućnost ostaje u vaim rukama.
Počaćena sam da se ponovo nalazim u Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon manje od godinu dana, kada sam prisustvovala otvaranju Olimpijskih Igara Londona, na jednoj od naj veličanstvenih ceremonija ikad organizovanih u istoriji ovih Igara. Počaćena jer se ponovo vraćam u zemlji koja je pomogla Kosovo u njenoj najnovijoj istoriji njenog oslobođenja i izgradnje njene dravnosti. E verujem da će biti uz nas i na naem putu u pravcu budućnosti.
Razumem da većina vas poznajete moju zemlju i moj narod, ne samo putem televizijskih slika i medija uopte koji su prikazali nasilje, patnje i zbeg od represije te pad i uzdizanje ali poznajete je i preko vaih prijatelja studenata sa Kosova sa kojima ste stekli prijateljstva tokom godina studiranja. Poznajete i preko naih nastojanja da dokaemo da smo jedna drava sa jasnim ciljevima i određenom vizijom da budem deo slobodnog sveta,
Ratovi na Balkanu imaju dugu istoriju i one su mogle biti podstaknute, kao i svugde drugde u svetu, iz različitih razloga i teritorijalnih pretenzija. Istorija Balkana je puna nasilnih epizoda, konflikata i krvavih ratova koji su sejali mrnju među ljudima i duboke podele. Ali Balkan sada, unazad vie od deset godina, jeste drugačiji, prisebniji - sa vizijom za budućnost nezavisno povremenih iskri kao posledica razlika među narodima.
Balkan danas nije onaj sa zadnje decenije XX veka on je bogatiji za jednu novu dravu, koji se vraća na evropskim vrednostima nakon velikih perioda udaljavanja.
Vi ste moda učili o Kosovu ka naj novije drave u karti Evrope, jedna mala drava, proizila sa rata koji je ostavio za sobom na hiljade ubijenih ljudi i stotine hiljada unitenih kuća, unitenih ivota ali jedna drava koja je obnovila snagu za prevazilaenje bola i mrnje.
Moja zemlja jeste drava kao i svaka druga drava u Evropu izgrađena posle decenija nasilja i patnji koja nastoji obezbediti zaslueno mesto među nacijama sveta, zajedno sa celim regionom Zapadnog Balkana koji, kao to se opisuje, nalazi na pragu Evrope.
Kosovo je drava ne due od pet godina. Tokom punih devet godina, pre proglaenja nezavisnosti 2008 godine, Kosovo je upravljala međunarodna misija to je pomoglo da se obnavlja i uspravi. Ona je prevazila emergentne faze i bre obnove od drugih zemalja proizilih iz rata, iako nastavak međunarodnog civilnog i vojnog prisustva je bila dua i snanija. Njen demokratski razvoj je isprepletan sa međunarodnim faktorom i sama deklaracija njene nezavisnosti jeste jedan zajednički uspeh sa njom i rtvovanjem celih generacija.
Međunarodna pomoć za Kosovo, jo od vazdune kampanje NATO-a 1999. godine, koja je udaljila dominaciju srpske drave nad mojom zemljom, i do proglaenja njene nezavisnosti, je bila značajna za sve faze demokratskog razvoja.
Sve zemlje koje su prole ratni period imaju potrebu za inostranu pomoć, radi konsolidaciju i radi podsticanja unutranje demokratije. Radi izgradnje funkcionalnih institucija i za razvoj koncepta političkog ivota. Inostrana pomoć je bitna za podsticanje i ekonomske oporavka, ali kada je ona dua i ne toliko strukturirana postaje smetnja razvoja jedne zemlje i njenog drutva. Ova inostrana pomoć treba da se pretvori u dugoročno investiranje pomaganjem poboljanja okolnosti za biznis i stvaranjem povoljne klime za priliv stranog kapitala, u protivnom preti da se pretvara u dugoročni problem za zemlju koja profitira, i onemogućava njen put napretka.
Izgradnja drave Kosovo je bila spora i teka. Prola je kroz proces dijalog i pregovora, predvođenih od OUN-a, čiji konačni rezultat nije povoljno očekivan od svih. Nezavisnost Kosova, proglaena 2008 godine, je dovedena pred Međunarodni Sud Pravde, koji je istu zapečatio overom njenog legitimiteta. Ovaj dug put okončanja jednog vanog projekta za Balkan, je obezbedio mir i stabilnost i otvorio put napretka i demokratizacije celog regiona.
Potovani učesnici,
Dragi studenti,
Demokratija je proces koji se razvije i ona zahteva sveobuhvatno i potpuno angaovanje svih nivoa drutva. Takođe zahteva jednog snanog, hrabrog, odgovornog i dalekovidnog lidera..
U jednom kriznom momentu u mojoj zemlji, ja sam primila dunost Predsednika Kosova, prelazeći sa institucije najvećeg poverenja među građanima moje zemlje sa Policije Kosova. Za dve godine sretala sam svetske lidere, sa kojima sam razgovarala ne samo za izazove moje zemlje nego i o svim procesima kroz koje prolazi svet. Kosovo od jedne zemlje koja je proizvela krizu, polako se pretvara u jednu zemlju koja doprinosi u globalnim reenjima.
Ovo je jedan novi početak za moju dravu, jedan novi izazov u međunarodnoj sceni i test koji smo proli kroz proces nae dravotvornosti.
Republika Kosovo je građanska drava, koja ravnopravnost među ljudima, toleranciju i razumevanje je podiglo na vrednosti njenog drutva. Jeste drava, koja je etnički, kulturni i verski diverzitet ugradila u njen Ustav. Jedna zemlja koja hoće graditi budućnost, bez zaboravljanja teke prolosti.
Sastajemo se sa vama danas, ovde u Oxford, u vreme kada u mojoj zemlji se čine nastojanja za pruanje ruke razumevanja između građana različitih etničkih zajednica. U vreme kada nepoverenje, koje je usadio jedan period nasilne istorije, pokuavamo prevazići tranjom način zajedničkog ivota i saradnje.
Sastajemo se zajedno upravo u vreme kada interni dijalog sa naim građanima vodimo radi prenoenja poruke da je Kosovo zemlja velikih mogućnosti. Prolost ne moe nam drati kao taoca budućnost koja nam je zajednička i utvrđenu nam unutar slobodnih nacija. Albanci na Kosovu su većina i sve druge zajednice, bili oni Srbi, Turci, Bonjaci, Crnogorci, Romi, Akalije, Egipćani ili Gorani, su nedeljiv deo naeg drutva.
Ovaj multikulturalizam je pomogao Kosovo na produbljivanje tolerancije i razumevanja, potovanja i saradnje, pruajući dobar primer ne samo na Balkanu nego i ire. Institucije Kosova danas su sveobuhvatne, sa ljudima svih zajednica, koji Kosovo vide kao njihovu zemlju.
Nezavisnost Kosova nijednom nije bila pretnja za nijednog građanina zemlje, nego jedna veća mogućnost razvoja i napretka. Ona nikada nije bila smetnja za niti jedan odnos između naroda niti među dravama, nego uvek jedan čvrst most veze i jedan garant bezbednosti i mira.
Republika Kosovo jeste promoter dobrosusedstva i davalac doprinosa stabilnosti regiona. Mi smo gradili politike saradnje sa svim zemljama regiona i odgovorili smo na svaki poziv za doprinos u uspostavljanju mostova veze između naih građana.
Okončali smo rad i ideje hegemonizma na Balkanu. Okončali smo podele i ponovno crtanje granica u bilo kom delu Balkana i mi danas govorimo o dravama regije koji ciljaju bolju budućnost za građane. Okončali smo period nasilja te dijalog i sporazum među nama, malim zemljama Balkana, smatramo kao jedini put za iznalaenje zajedničkih reenja.
Zapadni Balkan je nedeljiv deo Evrope i on će ponovo biti onde, uz pomoć Evropske Zajednice.
Region Zapadnog Balkana danas ima potrebu većeg razumevanja i saradnju i veće angaovanje svih njegovih zemalja, pomaganjem jedan drugog moemo se kretati putem evropskih integracija.
Ali sa vama danas ovde ću podeliti izazove i probleme sa kojima se mi sučeljavamo na naem putu i dravotvornosti ali i integracije, neću ih skrivati.
Na odnos sa Republikom Srbijom jo uvek je hladan i ne okončan odnos. Mi nemamo jedan zajednički sporazum koji bi nam pomogao da uspostavimo mir i razumevanje, uspostavljanje recipročnog potovanja kao dve suverene i nezavisne drave.
Uli smo u dijalog, nakon godina dijaloga, radi nalaza prihvatljivog reenja za građane sa obe strane granice, koja bi olakalo njihov ivot. U jednom dijalogu koji se olakava od EZ-e i snano se podrava od SAD-e, ali koji ne ugroava status Kosova. Dijalog za nas je najbolji način za nalaz zajedničkog reenja i postignuti sporazum jeste sporazum o načelima normalizacije odnosa između nas, između dve drave koje su prole kroz jedan teak period.
Ali, sve dok će na odnos biti izgrađen nad nepoverenjem i na velike razlike, mi ćemo nastaviti drati kao taoca celu regiju a posebno nae građane. I sve dok ovaj odnos bude nedefinisan, nejasan i bez potovanja, mi nećemo postići sporazum i nećemo moći napredovati na putu evropskih integracija. Ne zato to Evropa nas neće hteti, nego zbog toga to barijere koje ćemo postaviti jedan drugom u daljnjem kretanju će biti nepremostive i povratiti suprotstavljanja i podsticati reakcije raznih grupa.
Spomenula sam da demokratija zahteva lidere i ljude koji misle o svojoj zemlji i za budućnost svojih građana. Jedna budućnost koja je drugačija od dananjeg i koja ne prenese odgovornost za probleme dananjice na pleća novih generacija.
S toga u odgovoru ove potrebe i podrke procesima koji vode u pravcu poboljanja ivota naih građana, normalizovanja odnosa između naih dveju drava, u februaru ove godine sam se sastala sa Predsednikom Republike Srbije, Tomislav Nikolić.
Koliko god naporan i teak, ponekad i neizdriv, na sastanak belei korak napred koji su učinili predsednici dveju drava radi omogućavanja uspeha u dijalogu. Ali za sve stvari su bile jasne:
Procesi na Kosovu su nepovratni i dati na raspravu.Teritorijalne pretenzije za bilo koji deo teritorija moje zemlje su neprihvatljive. Mi smo dali svim građanima prava na jednu optinsku autonomiju, zasnovanu na Ustav i zakone Kosova. Ovo pravo je podrazumevalo i uspostavljanje novih optina, onde gde ima jedne većine ne albanske zajednice. Kosovo ne moe da odobrava unitavanje dosadanjih dostignuća i posebno ne moe menjati realnost jedne zemlje sa vie kultura. Ona je suverena u svim njenim delovima, i u optinama na sever zemlje. Drava je svih njenih građana, gde god oni bili, unutar njenih utvrđenih granica.
Dragi studenti i potovani učesnici,
Integracija Kosova i celog Zapadnog Balkana u EZ-e zavisi od nas samih. Od nae volje i angaovanja za dokazivanje da smo nedeljiv deo Evrope i njenih vrednosti. Put svake drave Balkana u pravcu EZ-e jeste individualan i nezaustavan, nezavisno od sadanjih barijera. Ovaj put je jasan za Kosovo, i njeni građani su ujedinjeni nezavisno od njihovih etničkih razlika, oko cilja za integraciju. Ali ovaj put zahteva i zajednički jezik 27 zemalja članica EZ-e, 5 kojih jo nisu priznale nezavisnost Kosova.
Ova nova era razvoja zahteva nau saradnju i snane lidere da bi podstakli integraciju regiona u EZ-e. I to je sada dobra ansa da bismo učinili prvi potreban korak, da nas buduće generacija ne osuđuju zbog nedostatka nae hrabrosti i za nae nesmotrene postupke. Integracija u EZ-e podrazumeva vie nego ispunjavanje traenih standarda, jer oni su radi naeg razvoja.
On podrazumeva nau spremnost da menjamo sebe i radi prilagođavanja istog sa viim vrednostima. Podrazumeva nau volju za popravljanje blagostanja naih građana. Ali iznad svega podrazumeva nau spremnost za saradnju na regionalni nivo u raznim oblastima, u zajedničkim nastojanjima za razvoj naih ekonomija, i posebno u oblasti bezbednosti radi suzbijanja organizovanog kriminala, korupciju i ostala zlodela.
elimo jedan ujedinjeni Balkan u procesu evropskih integracija i u svim ostalim procesima. Jedan region koji će zajedno graditi njegovu evropsku budućnost!
U mojoj zemlji, mi se danas sučeljavamo sa jednim od najvećih izazova sa korupcijom jednog od najvećih neprijatelja drutvenog razvoja. Ova borba sada postaje jača i neposrednija. Mi nemamo druga reenja osim pobede nad ovim zlom. Kosovo je loi primer na Balkanu, ali se pretvara u jedan primer neprestanih nastojanja radi suzbijanja jednog neprijatelja koji moe nju unititi korupciju i organizovani kriminal. I u ovoj borbi protiv negativnih pojava u naem drutvu mi ćemo izvojevati pobedu, radi novih generacija i radi njihove budućnosti.
Ja sam se stavila na čelu nastojanja za suzbijanje korupcije, uspostavljajući Nacionalno Veće Protiv Korupcije, jedan sveobuhvatni mehanizam koji daje rezultate. Stavila sam se na čelu borbe protiv korupcije jer snaga nae drave i due naeg drutva je veće nego snaga i dua ovih negativnih pojava.
Dragi studenti
Pre nego to ću zavriti ovo predavanje elim sa vama deliti jo jedan drugi momenat drutva koje predstavljam. Ja sam prva ena predsednik u istoriji cele regije. Jedan primer mog drutva, koje je prevalilo dosta tekih perioda njene istorije, često puta nazvano i kao patrijarhalno drutvo. Dakle ja sam jedna ena na čelo nove drave Kosovo, koja prevazilazi barijere roda, priznajući vrednosti ene u drutvu. U mojoj dravi, ena je predstavljena u svim njenim nivoima, bilo u zakonodavstvo ili izvrnim organima.
Rodna ravnopravnost ne treba da bude diskutabilna i globalna. Ona je ljudsko pravo i vie od toga jedno priznanje za ulogu ene u drutvo i jedno potovanje za njene vrednosti. Njeno pravo na ivot i da bude ravnopravna jeste neotuđivo pravo. Neće biti razvoja nijednog drutva bez priznavanja ovog ljudskog prava.
Potovani učesnici,
Zahvaljujem Vam za Vau panju i čestitam da ova akademska godina bude uspena za Vas. Spremna sam da odgovaram na neka od vaih interesovanja.